Centralna memorija
preuzmi prezentaciju centralni_procesor_i_memorija.pptx
-Računar obrađuje podatke izvršavajući naredbe koje se nalaze u programima. Programi i podaci koji se obrađuju čuvaju se u unutrašnjoj (centralnoj) memoriji. Ova memorija se sastoji od elektronskih kola koja mogu imati dva stanja, koja se obično obeležavaju sa 0 i 1 (0-nema napona i 1-ima napona).Ova kola se zovu bit (binary digit). Ova količina memorije je veoma mala pa sa bitovi u memoriji udružuju u grupe (registre), koji su kod personalnih računara obično dužine 8 bita. Ovakva grupa bitova zove se bajt (byte). Jedan bajt ima 8 bitova i on može imati 28 (256) različitih kombinacija nula i jedinica. Svaki bajt u memoriji računara ima svoju adresu na kojoj se nalazi, koja se koristi prilikom upisa ili čitanja podataka.
-Centralna memorija se deli na tri tipa memorije: RAM, ROM i keš (cache). Kapacitet memorije izražavamo u bajtovima, oznaka B (sastoje se od 8 bita) , odnosno većim jedinicama: kilobajt (KB), megabajtima (MB), gigabajitma (GB) i terabajtima (TB). Odnos između ovih jedinica je sljedeći:
1KB = 1024B
1MB = 1024KB
1GB = 1024MB
1TB = 1024GB
RAM ( Random Access Memory ) predstavlja najveći deo memorije.Osobina RAM memorije je da se svakom njenom bajtu može slobodno pristupiti nezavisno od prethodne memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i očitavati (read) iz nje. Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadržaj se automatski gubi.Druga važna osobina RAM memorije je da ona podatke koji se u njoj nalaze zadržava (čuva) samo dok postoji napajanja na njoj. Čim nestane napajanja, kompletan sadržaj memorije se gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sledećem uključenju računara) ona je potuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za izvršavanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci učitavaju u RAM memoriju (obično sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvršavajući učitane programe i njima obrađuje dobijene podatke. On to može da radi samo u ovoj memoriji pa se zato RAM memorija obično naziva i radna memorija. Brzina rada računara je direktno proporcionalna s količinom RAM memorije. Povećanjem RAM memorije znatno ćemo ubrzati rad računara.
ROM ( Read Only Memory) koristi se za čuvanje programa i podataka koji su potrebni za pokretanje računara pri uključivanju. Najvažnije osobine su:
sadržaj ove memorije možemo samo čitati i ona ne gubi sadržaj po isključivanju računara.
Keš memorija (cache memory) – sastavni je dio procesora, koristi se za ubrzavanje pristupa ram memoriji, a samim tim ubrzava se i rad čitavog računara. Kapacitet ove memorije znatno je manji od ram-a, znatno je brže vrijeme pristupa i skuplja od ram memorije. U keš memoriji nalaze se oni podaci iz ram memorije, kojima se najčešće pristupa.
-Centralna memorija se deli na tri tipa memorije: RAM, ROM i keš (cache). Kapacitet memorije izražavamo u bajtovima, oznaka B (sastoje se od 8 bita) , odnosno većim jedinicama: kilobajt (KB), megabajtima (MB), gigabajitma (GB) i terabajtima (TB). Odnos između ovih jedinica je sljedeći:
1KB = 1024B
1MB = 1024KB
1GB = 1024MB
1TB = 1024GB
RAM ( Random Access Memory ) predstavlja najveći deo memorije.Osobina RAM memorije je da se svakom njenom bajtu može slobodno pristupiti nezavisno od prethodne memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i očitavati (read) iz nje. Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadržaj se automatski gubi.Druga važna osobina RAM memorije je da ona podatke koji se u njoj nalaze zadržava (čuva) samo dok postoji napajanja na njoj. Čim nestane napajanja, kompletan sadržaj memorije se gubi i prilikom ponovnog dolaska napajanja (pri sledećem uključenju računara) ona je potuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za izvršavanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci učitavaju u RAM memoriju (obično sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvršavajući učitane programe i njima obrađuje dobijene podatke. On to može da radi samo u ovoj memoriji pa se zato RAM memorija obično naziva i radna memorija. Brzina rada računara je direktno proporcionalna s količinom RAM memorije. Povećanjem RAM memorije znatno ćemo ubrzati rad računara.
ROM ( Read Only Memory) koristi se za čuvanje programa i podataka koji su potrebni za pokretanje računara pri uključivanju. Najvažnije osobine su:
sadržaj ove memorije možemo samo čitati i ona ne gubi sadržaj po isključivanju računara.
Keš memorija (cache memory) – sastavni je dio procesora, koristi se za ubrzavanje pristupa ram memoriji, a samim tim ubrzava se i rad čitavog računara. Kapacitet ove memorije znatno je manji od ram-a, znatno je brže vrijeme pristupa i skuplja od ram memorije. U keš memoriji nalaze se oni podaci iz ram memorije, kojima se najčešće pristupa.